Nastavci i njihovi registryji
Modul 1: Kako funkcionira sustav domena · Vrijeme čitanja: 9 min
Cilj učenja: Nakon ove lekcije moći ćete razlikovati vrste nastavaka, za svaki nastavak navesti registry i objasniti zašto se pravila razlikuju od nastavka do nastavka.
Ključni pojmovi: nastavak, TLD, ccTLD, gTLD, novi gTLD-ovi, IANA, ICANN, registry, zahtjevi po nastavku
Posljednji dio naziva
Svaki naziv domene završava nastavkom: .nl, .de, .com, .shop. Stručno se to zove vršna domena ili TLD (top-level domain). Kako je naziv dalje građen (oznake, poddomene, točka na kraju) naučit ćete u tečaju o DNS-u, lekcija 1.2. Ovdje je riječ o nečem drugom: nastavak određuje čija pravila vrijede za Vaš naziv.
To primijetite tek kada je važno. Tko smije registrirati naziv? Koji su znakovi dopušteni? Koliko vremena imate da vratite zaboravljeni naziv? Kako se zove kod kojim prenosite domenu? Na sva ta pitanja odgovor glasi: ovisi o nastavku. Naziv s .nl i naziv s .com posjetitelju izgledaju jednako, ali u pozadini vrijede sasvim drukčija pravila igre.
Nacionalni i opći nastavci
Postoje dvije glavne vrste nastavaka.
- ccTLD-ovi (country code TLD-ovi) dvoslovne su oznake zemalja: .nl za Nizozemsku, .de za Njemačku, .be za Belgiju. U tu skupinu pripada i .eu, iako Europska unija nije zemlja. Za Hrvatsku je to .hr, čiji je registry CARNET.
- gTLD-ovi (generic TLD-ovi) opći su nastavci poput .com, .org i .net. Posljednjih je godina dodano mnogo novih gTLD-ova: nastavaka za neku djelatnost ili mjesto, poput .shop, .app ili .amsterdam.
Razlika nije samo u nazivu. Za gTLD-ove osnovna pravila donosi jedna svjetska organizacija. Za nacionalni nastavak upravitelj u toj zemlji uglavnom sam određuje što vrijedi.
Tko vodi popis?
Na vrhu sustava nalaze se dvije organizacije.
- IANA vodi evidenciju o tome koji nastavci postoje i tko upravlja svakim od njih. IANA je dio ICANN-a.
- ICANN je međunarodna neprofitna organizacija. ICANN donosi pravila za gTLD-ove: što je javno dostupno o nositelju, kako funkcionira prijenos domene, kada Vas registrar mora upozoriti na istek. Za nacionalne nastavke poput .nl ICANN ta pravila ne donosi.
Ispod toga svaki nastavak ima točno jedan registry: organizaciju koja vodi registar tog nastavka i sastavlja pravila. Najpoznatiji za nizozemske i belgijske poduzetnike:
| Nastavak | Vrsta | Registry |
|---|---|---|
| .nl | ccTLD | SIDN |
| .de | ccTLD | DENIC |
| .be | ccTLD | DNS Belgium |
| .eu | ccTLD | EURid |
| .com i .net | gTLD | Verisign |
| .org | gTLD | Public Interest Registry |
Nekoliko brojki za predodžbu o razmjerima (stanje u studenom 2026.): postoji više od 6 milijuna naziva s .nl, više od 18 milijuna naziva s .de i više od 3,6 milijuna naziva s .eu.
Važno je znati: gotovo nikada ne registrirate izravno kod registryja. Obraćate se registraru, koji registraciju prosljeđuje u Vaše ime (lekcija 1.3). Registry Vas ipak vidi kao nositelja i njegova pravila vrijede i za Vas.
Pravila se razlikuju po nastavku
U nastavku je nekoliko razlika na koje ćete u ovom tečaju češće nailaziti. Ne morate ih još znati napamet; važno je da vidite koliko su razlike velike.
Tko smije registrirati. Naziv s .nl smije registrirati svatko, bez obzira na to gdje u svijetu živi. Ako živite izvan Nizozemske, uredska adresa SIDN-a u Arnhemu vrijedi kao Vaša adresa za dostavu službenih dokumenata. Naziv s .de smije registrirati i netko izvan Njemačke; njemačku adresu za pravnu poštu morate odrediti samo ako to zatraži netko tko ima pravo na žig ili naziv. Naziv s .be smije registrirati svatko. Za .eu zahtjevi su stroži: morate biti državljanin neke zemlje EU-a, Islanda, Lihtenštajna ili Norveške, ili živjeti u jednoj od tih zemalja, ili Vaša organizacija mora tamo imati sjedište.
Koji su znakovi dopušteni. U nazivu s .nl dopuštena su samo slova od a do z, brojke i crtica. U .de i .be dopuštena su i slova s naglascima i preglasima (lekcija 2.4).
Kontakt osobe. Kod .nl uz nositelja morate navesti i administrativni i tehnički kontakt. DENIC za .de od 2018. bilježi samo nositelja. Za .com i druge gTLD-ove administrativni kontakt ukinut je od kolovoza 2025. (modul 3).
Nakon otkazivanja ili isteka. Ukinuti naziv s .nl ide u karantenu od 40 dana, kao i naziv s .eu ili .be. Za naziv s .de postoji razdoblje od 30 dana u kojem ga samo posljednji nositelj može vratiti. Naziv s .com prolazi niz faza s vlastitim nazivima (modul 5).
Kod za prijenos. Za .nl zove se token, za .de AuthInfo, za .eu transfer authorisation code, a kod .be DNS Belgium ga sam šalje e-poštom (modul 6).
Pouka: za svaki nastavak koji razmatrate pročitajte pravila registryja ili barem sažetak koji daje Vaš registrar. Ono što je kod jednog nastavka uobičajeno, kod drugog može biti zabranjeno.
Zašto je to važno za Vas kao nositelja
Primjer: Bakkerij Example iz Utrechta ima example.com za web-stranicu i želi još i naziv s .nl i naziv s .eu. Tada vrijede tri skupa pravila: pravila Verisigna i ICANN-a za naziv s .com, pravila SIDN-a za naziv s .nl i pravila EURida za naziv s .eu. Ako pekarnica izgubi jedan naziv zbog zaboravljenog produljenja, vrijeme koje ima da ga vrati razlikuje se po nastavku. A ako kasnije prijeđe drugom registraru, trebat će joj tri vrste kodova.
Česta je pogreška misliti da je "registry" jedna ustanova koja sve uređuje. Dobijete li e-poruku od "registra domena" koja od Vas traži da brzo platite, provjerite tko je stvarni pošiljatelj. SIDN, na primjer, sam ne prodaje nazive s .nl nositeljima. Lekcija 7.1 to detaljnije obrađuje.
U praksi: tako to funkcionira kod WebOké
Kada kod WebOké tražite naziv putem Pretraživanja domena, ispod rezultata vidite "Ostali nastavci za" Vaš naziv: petnaest popularnih nastavaka odjednom, s oznakom je li svaki slobodan ili zauzet. Opcijom "Prikaži sve dostupne nastavke" vidite i ostale. To je korisno za usporedbu, ali ne govori ništa o pravilima pojedinog nastavka: ona se, kao što ste vidjeli, razlikuju po registryju. Kod drugih registrara pretraživanje funkcionira slično.
Sažetak
- Nastavak (TLD) određuje koja pravila vrijede za Vaš naziv domene.
- ccTLD-ovi su oznake zemalja poput .nl, .de i .be (te .eu); gTLD-ovi su opći nastavci poput .com i .org, uz nove gTLD-ove.
- IANA vodi evidenciju o postojećim nastavcima; ICANN donosi pravila za gTLD-ove, ne za nacionalne nastavke.
- Svaki nastavak ima jedan registry: SIDN, DENIC, DNS Belgium, EURid, Verisign, Public Interest Registry.
- Tko smije registrirati, koji su znakovi dopušteni, što se događa nakon isteka i kako funkcionira prijenos: sve se to razlikuje po nastavku.
Kviz
Zadatak
Zadatak A1.2: Koji registry? (slučaj). Bakkerij Example popisuje sve svoje nazive domena i za svaki naziv želi znati koji registry donosi pravila. Ima nazive sa šest nastavaka: .nl, .de, .eu, .be, .com i .org. Za svaki nastavak odaberite registry s padajućeg popisa. Na svakom padajućem popisu nalazi se istih šest opcija:
- SIDN
- DENIC
- EURid
- DNS Belgium
- Verisign
- Public Interest Registry
Program uspoređuje Vaše odgovore s fiksnim ključem. Svih šest točnih daje zeleno, pet točnih narančasto. Ako pogriješite, možete pokušati ponovno.